Tekstovi:
1. Utemeljenje ateizma i religije
2. Racionalnost ateizma i religije
3. Čemu animozitet između ateista i vjernika?
4. Je li Bog proizvod ljudskog uma? (Feuerbach)
5. Što je bilo prije Boga?
6. Je li Isus Krist povijesna osoba?
7. Je li Isus Krist povijesna osoba? (2)
8. Hoće li znanost dokazati da Bog ne postoji?
9. Friedrich Nietzsche i religija
10. Činimo li dobro samo zbog Božje kazne?
11. Pretjeruje li Crkva u pogledu seksualnosti?
12. Je li Trojstvo politeizam?
13. Je li kršćanstvo sinkretistička religija?
14. Kako je Crkva birala evanđelja?
15. Zašto poslanice ne sliče evanđeljima?
16. Je li starozavjetni Bog zao?
17. Paradoks kamena
18. Zašto je Katolička crkva griješila kroz povijest?
19. Što Bog hoće?
20. Što bi bilo kad bi čovjek bio besmrtan?
21. Jesu li kršćani većinom neinteligentni?
22. O celibatu i ređenju žena
23. Zašto se Biblija različito shvaća?
24. Je li biblijsko izvješće o stvaranju pogrešno?
25. Što poručuju Adam i Eva?
26. Bog i evolucija
27. Evolucija i kršćanski fundamentalizam
28. Evolucija i ateistički fundamentalizam
29. Kakav je odnos religije i znanosti?
30. Zašto Crkva ne raspodjeli svoja bogatstva?
31. Kršćanska etika i ateistički humanizam
32. Potječe li kršćanstvo od Esena?
33. Je li Crkva desničarska organizacija?
34. Ima li u Bibliji grešaka?
35. Kršćanstvo i društvene promjene
36. Marxova kritika religije
37. Kršćanstvo i socijalno pitanje
38. Jesu li Židovi iskrivili izvorno kršćanstvo?
39. Albert Einstein i religija
40. Ispovijest vjere
41. Zar Bog kažnjava potomke zbog grijeha predaka?
42. Zašto Isus nije ukinuo ropstvo?
43. Psihologija i religija
44. Po čemu je Stari zavjet nadahnutiji od grčkih filozofa?
45. Kršćanstvo i žene
46. Kada se Isus rodio?
47. Kršćanstvo i marketing
48. Tko je Jahve?
49. Smiju li katolici kritizirati Crkvu?
50. Apsurd Isusovih prispodoba
51. Povijesni Isus i Krist vjere (1)
52. Povijesni Isus i Krist vjere (2)
53. Povijesni Isus i Krist vjere (3)
54. Značenje Marije danas
55. Drugi vatikanski koncil
56. Koncilska i pretkoncilska Crkva
57. Pojmiti Boga
58. Concilium
59. Religija iz straha i koristi
60. O molitvi i Božjoj intervenciji
61. In memoriam: Edward Schillebeeckx
62. Što znači da je Isus Sin Božji
63. O Uskrsu
64. O Tijelu Kristovu
65. O Uzašašću
66. Matteo Ricci i inkulturacija kršćanstva
67. Teološki All Stars Team
68. Obraćenje biskupa Romera (1)
69. Obraćenje biskupa Romera (2)
70. Obraćenje biskupa Romera (3)
71. Ekskluziva o Schillebeeckxu
72. Redemokratizacija Crkve
73. Uvod u kršćanstvo
.................................................................


Free counter and web stats


Responder blog banner

31.07.2008., četvrtak

Albert Einstein i religija

Kršćani počesto znaju citirati neke Einsteinove misli o Bogu. No, izvjesni ateisti na to odgovaraju da Einstein nije vjerovao u Boga, te da se protivio postojanju institucionalne religije. Što je dakle istina?

Einstein je često spominjao činjenicu postojanja Boga, no izrazio je svoje protivljenje ne samo spram primitivne “religije straha”, već i spram svake “moralne religije”, kakva se nalazi u Starom i Novom zavjetu. Zalagao se za “kozmičku religioznost”, kojoj “ne odgovara nikakav antropomorfni pojam Boga” (Religija i znanost, 1930.). Nagovještaje takve religioznosti nalazi u ponekim Davidovim Psalmima, te, pozivajući se na Schopenhauera, u budizmu. Na pitanje jednog američkog rabina, vjeruje li u Boga, odgovorio je: “Vjerujem u Boga Spinozinog, koji se objavljuje u zakonomjernoj harmoniji svega bivstvujućeg, ne u Boga koji se bavi sudbinama i djelovanjem ljudi.” Zanimljiva je i jedna njegova kasnija izjava u kojoj kaže: “Više puta sam ponovio da je za mene misao o osobnom Bogu djetinja. Možete me nazvati agnostikom, ali ja ne dijelim križarski duh profesionalnih ateista, gorljivosti kojih najviše pridonosi bolni čin oslobađanja od spona religijske indoktrinacije koju su primili u mladosti.”

Image and video hosting by TinyPic
Albert Einstein (1879. – 1955.)

Problem odnosa Einsteina spram Boga u najvećoj se mjeri odnosi se na fizikalni pojam kauzalnosti. Naime, opći zakon kauzalnosti, tj. pravilo o uzroku i nužnoj posljedici, isključivao bi mogućnost božanskog zahvata u zbivanja svijeta. Einstein kaže da “tko je prožet kauzalnom zakonomjernošću svekolikog zbivanja, tome je ideja nekog bića koje zahvaća u tijek zbivanja svijeta posve nemoguća – dakako uz pretpostavku da posve ozbiljno uzima hipotezu o kauzalnosti.” Tu posvemašnju kauzalnost ne samo da ne može prihvatiti neprosvjećena religija straha, već ni moralna religija: “Bog koji nagrađuje i kažnjava nezamisliv mi je već i zato jer čovjek djeluje prema izvanjskoj ili unutarnjoj zakonomjernoj nužnosti, dakle sa stajališta Boga ne bi bio odgovoran za kretanje koje obavlja”. Čovjek je dakle za Einsteina živo biće koje djeluje prema izvanjskoj i unutrašnjoj nužnosti, a bez slobodne volje.

Einsteinov je stav bio prvenstveno utemeljen na tada aktualnim teorijama u fizici, a prema kojima se smatralo da su svi procesi u prirodi potpuno deterministički uređeni, te stoga unaprijed predvidljivi. No, posljednjih desetljeća Einsteinova života fizika je doživjela novi epohalni obrat otkrićem kvantne teorije (1925. god.). Time je nastala nova znanstvene paradigma, što je prema Thomasu Kuhnu redovita pojava u znanosti. Prema kvantnoj teoriji ne može se više s izvjesnošću (deterministički) nego samo s vjerojatnošću (statistički) unaprijed reći kuda će se kretati elektron, koji se paradoksalno očituje istodobno kao čestica i kao val. Može se samo utvrditi što će on prosječno, tj. najvjerojatnije učiniti. Takva je čisto statistička vjerojatnost, takav “princip neodređenost”, kako kaže otac kvantne teorije Heisenberg, direktno je protuslovio Einsteinovoj determinističko – spinozističkoj vjeri, gdje se ništa ne prepušta slučaju.

Image and video hosting by TinyPic
Werner Heisenberg (1901. – 1976.)

Slavno je tako postalo pismo Einsteina Maxu Bornu iz 1936. god. u kojem kaže: “Kvantna je mehanika vrlo vrijedna poštovanja. No, neki mi unutrašnji glas veli da to ipak nije ono pravo. Teorija nam daje mnogo, ali nas gotovo nimalo ne približava tajni Staroga. Ja sam svakako uvjeren da se on (Bog) ne kocka.”

Einstein sve do smrti nije želio prihvatiti nova fizikalna otkrića koja su uvelike obogatila dotadašnji pogled na Boga, kojega sada možemo promatrati kao onog koji niti sve prepušta slučaju, niti nužnosti, već dopušta da nam raspon između toga dvoga daje smisao i slobodu. Druga bitna stvar koju nam je nova fizikalna paradigma donijela jest spoznaja da komplementarni, slikoviti govor o Bogu, kakav ima većina religija, ne samo da je potreban, već i da je jedini moguć. S istim takvim govorom fizičari su se sada morali zadovoljiti i u baratanju sa znanstvenim fenomenima. Naime, što su oni više prodirali u materiju, to je ona bila manje zorna. I što su se više probijali do granica svemira, to je više i tu bilo nepredočivo i izrecivo samo još s pomoću apstraktnih formula. Tako će Heisenberg reći: “Napokon nam doduše uspijeva razumjeti ovaj svijet time što strukture njegova reda prikazujemo matematičkim oblicima; ali ako hoćemo o njemu govoriti, moramo se zadovoljiti slikama i usporedbama, gotovo kao u religioznom jeziku.”

- 09:32 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2008 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Svibanj 2011 (1)
Srpanj 2010 (3)
Lipanj 2010 (4)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (3)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (2)
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (2)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (12)
Lipanj 2008 (12)
Svibanj 2008 (15)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga:
Blog Responder (eng. onaj koji pruža pomoć) je mjesto promišljanja o nekim teološkim temama koje se autoru čine zanimljivima. Ako nekome bude od pomoći ili ga tkogod nađe interesantnim, ispunit će svoju funkciju.

kontakt: responder.hr@gmail.com

Drugi o Responder blogu:
“Eto danas sam po prvi puta otkrio ovaj blog i 3h se nisam maknuo od njega, moram priznat da me se izrazito dojmio i na neka pitanja me je stvarno prosvjetlio, mogu samo da pohvalim autora i da mu dam potporu da samo tako i nastavi.”
"Svakako najkvalitetniji blog na ovu temu na čitavom hrvatskom webu."
Anonimac

"Htio bi reći samo da pratim redovito tvoj blog, neke tekstove i koristim u svome radu. Moram reći da je blog jedinstven i fantastičan. Mnogo se toga dobrog može naći i u komentarima."
Supek

“Čini se pomalo modernistički inficiran.”
Toma Blizanac

“Blog s katoličkim podvalama o evoluciji.”
ProtestantZg

“Tipičan primjer zlobnih laži o Isusovoj povijesnosti.”
My Exercises

"Skoro pa profesionalni antiateista i branitelj križa."
Pavaogc

“Hvala bogu što još ima mislećih bića, koji ne potiskuju bitna i goruća pitanja Crkve. Teme koje otvarate već dugo i predugo nas glođu i bojimo se da nas ne izglođu. Utješno je uočiti da nas more ista pitanja. Dao vam bog bistar um, zašiljeno pero, dar znanja i poseban dar da nam na ovakav način služite! Bog vas blagoslovio! Pišite nam!”
demokracija



Katkad svratim na:
Portali
→ Spiritus movens
→ National Catholic Reporter
→ Clerical Whisper

Progresivizam
→ Young Adult Catholics
→ The Progressive Catholic Voice
→ J. Cecil's Progressive Catholic Reflections
→ Vatican II Voice

Tradicionalizam
→ Toma Blizanac
→ Romancatholicism
→ Tradition in Action

Ekumenizam
→ Faith and Theology
→ The Piety That Lies Between

Tiskovine
→ Svijetlo riječi